Mikrokreditne organizacije u BiH: S kojim kamatama posluju, kakve kredite odobravaju

novac

Poslovanje mikrokreditnih organizacija u našoj zemlji u vrijeme pandemije koronavirusa posebno je stavljeno pod lupu javnosti, ali velikog odjeka nije bila vijest da su i za ovaj sektor predviđene olakšice moratorija kreditnih obaveza. Sektor MKO sasvim sigurno ima mjesto na našem bankarskom tržištu jer plasira kredite onim društvenim grupama i poslovnim subjektima koji ne zadovoljavaju kriterije banaka. Sama ta činjenica implicira veći rizik plasmana, time i veće kamatne stope, ali se postavlja logično pitanje koliko visoke mogu biti te kamatne stope.

Prema zvaničnim podacima Agencije za bankarstvo FBiH, 30. septembra 2019. godine MKO su imale plasirano ukupno 495 miliona KM kreditnih sredstava, od toga 97,4 posto fizičkim osobama i 2,6 posto pravnim osobama.

Od kredita odobrenih fizičkim osobama, najveći dio se odnosi na ulaganja u poljoprivredu (33,4 posto) te za stambene potrebe (22,9 posto). Kod kredita pravnim osobama, najveći dio se odnosi na kredite za uslužne djelatnosti (56,8 posto), a 93,3 posto od ukupno odobrenih mikrokredita su dugoročni plasmani, samo 6,7 posto kratkoročni.

Na kraju septembra prošle godine bilo je aktivno 162.136 mikrokreditnih partija (pojedinačnih kredita), a prosječna vrijednost kredita je iznosila 3.065 KM.

Kako za Klix.ba kaže ekonomistica Lejla Dragnić, među preporukama koje je dala Agencija za bankarstvo FBiH za mikrokreditni sektor treba posebno izdvojiti dvije i to usklađivanje kamatnih stopa s propisanim (zakonom definisanim ciljevima mikrokreditiranja: poboljšanje materijalnog položaja korisnika, povećanje zaposlenosti i podrška razvoju poduzetništva) te poboljšanje transparentnosti poslovanja.

“Analiza visine nominalnih (NKS) i efektivnih (EKS) kamatnih stopa jasno pokazuje da je teško zaključiti da MKO u FBiH doprinose ostvarivanju navedenih odnosno zakonom definisanih ciljeva. Za mikrokredite odobrene u periodu 1. januara do 30. septembra 2019. godine MKO su zaračunavale prosječne ponderisane kamatne stope: NKS 19,56 posto, a EKS 24,27 posto. Pri tome, za kratkoročne kredite ove stope su bile: NKS 21 posto i EKS 31,22 posto, a za dugoročne kredite: NKS 19,31 posto i EKS 23,06 posto”, navodi Dragnić.

Najbolje ćemo ocijeniti koju ogromnu cijenu plaćaju korisnici mikrokredita u FBiH ako ove kamatne stope uporedimo sa stopama koje su u istom periodu zaračunavale komercijalne banke na kredite koje su odobravale svojim klijentima, dodaje ona. Ukupno za sve kredite ponderisana prosječna nominalna kamatna stopa je bila 3,32 posto, a efektivna 3,93 posto. Za kratkoročne kredite ove stope su bile: NKS 2,35 posto, EKS 2,71 posto, a dugoročne: NKS 4,64 posto i EKS 5,59 posto.

“Mada i komercijalne banke zaračunavaju dosta veće kamatne stope za kredite stanovništvu u odnosu na kredite koje odobravaju privredi, posebno za kratkoročne kredite, te su stope dosta manje od kamatnih stopa koje zaračunavaju MKO. I dok su u periodu od 2015. do 2019. godine kamatne stope koje zaračunavaju komercijalne banke konstantno opadale, kamatne stope koje zaračunavaju MKO su manje-više ostale iste”, zaključila je ekonomistica Dragnić.

Klix.ba