Potencijali za proizvodnju hrane u BiH i dalje neiskorišteni

Najzastupljenije grane prehrambene industrije u Federaciji BiH su proizvodnja mlijeka i prerađevina od mlijeka, mesa i njegovih prerađevina, prerada žitarica i proizvodnja brašna i mlinsko-pekarskih proizvoda, prerada voća i povrća, proizvodnja vode i osvježavajućih bezalkoholnih pića, te alkoholnih pića (pivo, vino i jaka alkoholna pića).

Prehrambena industrija u Federaciji BiH ima potencijal koji, nažalost, nije dovoljno iskorišten. Bez obzira na to što je svake godine sve veći asortiman izvoznih prehrambenih proizvoda kao i tržišta na koja se plasiraju ti proizvodi, ipak je uvoz gotovo svih prehrambenih proizvoda mnogostruko veći od izvoza.

Ovo je zaključak informacije o stanju u prehrambenoj  industriji u FBiH u 2019. godini, s pregledom uvoza i izvoza prehrambenih proizvoda u i iz FBiH i BiH, koju je danas prihvatila Vlada FBiH.

Jedine grane prehrambene industrije koje izvoze više nego što uvoze su industrija mlijeka (mlijeko i pavlaka) uz pokrivenost uvoza izvozom od 108,64 posto, ostali pripremljeni ili konzervisani proizvodi od mesa (pokrivenost 248,66 posto) i neprerađeni duhan (pokrivenost 222,27 posto).

Poboljšanje u pojedinim granama

Kapaciteti privrednih društava koja se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda i duhanskih proizvoda u Federaciji BiH su nedovoljno iskorišteni, kao i godinama unazad, mada je u pojedinim granama došlo i do povećanja iskorištenosti kapaciteta.

U 2019. godini povećana je iskorištenost kapaciteta u odnosu na 2018. godinu u mlinarskoj industriji za 19,6 posto, u pogonima za proizvodnju voća i povrća 1,78 posto i 1,02 posto u proizvodnji vina.

Neznatno povećanje iskorištenosti kapaciteta (manje od jedan posto) zabilježeno je kod prerade mlijeka 0,83 posto, proizvodnje vode 0,68 posto i proizvodnje piva za 0,5 posto. Proizvodnja cigareta je za oko 27 posto manja u odnosu na 2018., pa je tako i iskorištenost kapaciteta sve manja. Među svim ovim oblastima najniža iskorištenost kapaciteta je u proizvodnji cigareta i iznosi 7,9 posto, te u proizvodnji vina 16,36 posto.

Ukupna proizvodnja mesa i mesnih prerađevina u 2019. godini je manja za jedan posto u odnosu na 2018. godinu. Najveće povećanje proizvodnje je zabilježeno kod prerade ribe – skuše (oko 400 posto), a ostale ribe (360 posto).

Proizvodimo više namaza

Zabrinjavajuće je smanjenje proizvodnje svinjskog i janjećeg mesa za gotovo 50 posto. Kod ostalih kategorija mesnih prerađevina proizvodnja je ostala na nivou iz 2018. godine.

I proizvodnja mliječnih proizvoda je ostala kao pretprošle godine. Proizvodnja mliječnih namaza je povećana za 23 posto, a mliječno-kiselih napitaka za 22 posto. No, zabilježeno je smanjenje proizvodnje polutvrdog i tvrdog sira za 14 posto.

Proizvodnja brašna i proizvoda na bazi brašna je ostala na istom nivou kao i 2018. godine. Proizvodnja brašna od pšenice povećana je za jedanaest posto, a najveće povećanje proizvodnje u ovoj grupi zabilježeno je kod tjestenine.