Problemi izjedaju jedinu međunarodnu luku u BiH

Pandemija koronavirusa dodatno je usložila ionako tešku situaciju u kojoj se nalazi jedina međunarona riječna luka smještena na rijeci Savi u Brčkom. Obim posla u pretovaru robe, kao primarna djelatnost, u prvoj polovini ove godine je prepolovljen, a ukoliko se stanje u skorije vrijeme ne promijeni menadžment će biti prinuđen posegnuti za drugačijim načinom poslovanja. Pandemija koronavirusa dodatno je stvorila teret u radu brčanske luke koja od ranije muku muči s problemom loše plovnosti rijeke Save te zatvaranjem mosta koji predstavlja spojnicu Hrvatske i BiH, između Gunje i Brčkog.

“Luka Brčko je i u periodu prije pojave pandemije koronavirusa pretrpjela veliku štetu zatvaranjem tog mosta jer je smanjen kapacitet prometa roba, odnosno ulaska u naš carinski terminal. On je prepolovljen u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isti period 2019. Od pojave pandemije kamioni nam nisu dolazili, vrlo malo se radilo, tako da smo i u tom smislu osjetili napad koronarvirsua”, kazao je za Klix.ba direktor Luke Brčko Marinko Viljušić.

Kišne padavine proteklih 15 dana pogodovale su plovnosti rijeke Save, zbog čega 60 zaposlenika luke u kontinuitetu ostvaruje rezultate u primarnoj djelatnosti, odnosno pretovaru roba.

Zbog kontinuiranog pristizanja konvoja dnevno moraju raditi i po 20 sati, ali to im ne predstavlja teret. U cjelokupnom radnom angažmanu pridržavaju se svih propisanih higijensko-epidemioloških mjera s obzirom na to da je epidemija koronavirusa i dalje prisutna.

“Svaki trenutak u kišnom periodu kada je dobra plovnost rijeke mi iskoristimo za rad u maksimalnom kapacitetu, a što čine i komitenti koji uvoze robu. Ako se nešto drastično ne promijeni, odnosno ako se dugo obećavani projekt čišćenja plovnog puta rijeke Save ne realizira, luka će morati okrenuti nekim drugim vrstama transporta o čemu razmišljamo već duži vremenski period”, nastavlja Viljušić.

Kako bi u određenoj mjeri izašli iz problema koje im je nametnula pandemija koronavirusa, Vlada i Skupština Brčko distrikta obezbijedit će određena finansijska sredstva ovoj luci, a koja će, prema riječima našeg sagovornika biti osigurana kroz rebalans budžeta.

Revitalizacija kroz pet projekata

U poboljšanju poslovanja ove luke veliki doprinos dat će i njena revitalizacija, odnosno modernizacija infrastrukture koja će konačno početi okvirno za dva mjeseca.

Planirano je ulaganje deset miliona eura, a novac je osiguran kroz kreditna i grant-sredstva Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Ukupno će biti realizirano pet projekata, a rok za završetak svih poslova je do tri godine.

“Ovih dana očekujemo potpisivanje ugovora sa konsultantima EBRD-a, koji bi nakon toga za 15 ili 20 dana trebali ući u srž projekata, a kako bismo mogli krenuti sa raspisivanjem javnih poziva za projekte. Nadamo se da ćemo s tim početi okvirno za mjesec i po dana”, otkriva nam Viljušić.

On navodi da će nakon realizacije svih projekata Luka u Brčkom biti moderna, kao što su i ostale u Evropi i svijetu.

“Nadamo se da će se riješiti i problem neplovnosti rijeke Save, ako ne kroz čitavu godinu, onda barem da se to svede na devet mjeseci. Tada će se komitenti jače osloniti na nas, a mi ćemo moći izvršavati svoje obaveze prema njima”, dodaje Viljušić.

Značaj za cijelu BiH

Brčanska luka jedina je međunarodna riječna luka u našoj zemlji, nalazi se u državnom vlasništvu, a Viljušić navodi da je ona od izuzetnog značaja za Brčko, ali i Bosnu i Hercegovinu u cijelosti.

“Kada bi uspjeli prevazići određene probleme mislim da bi luka mnogo značajnija bila, a pomogla bi industriji i ekonomiji Bosne i Hercegovine jer bi se tada, kao što sam i ranije rekao, našlo mnogo više komitenata nego što je to sad”, ističe Viljušić.

Prostornim kapacitetima luka pokriva površinu od blizu 14 hektara, a veći dio površine sačinjavaju operativna obala s pomoćnim i pratećim sadržajima, otvorena i zatvorena skladišta te radionički prostor.

U sklopu lučke teritorije nalazi se i carinski terminal površine pet hiljada kvadratnih metara. Trenutno je zaposleno 60 radnika, a njihovi najveći komitenti su Sisecam Soda iz Lukavca, ArcelorMittal iz Zenice, TMD iz Gradačca i Belisar iz Brčkog.