Šta se dešava s bh. autoindustrijom?

Automobilska industrija u našoj zemlji upošljava desetak hiljada radnika, a kao i drugi sektori i ovaj je pod jakim udarom svjetske krize koja se zbog pandemije koronavirusa i dalje razvija.

Armin Hodžić, sekretar klastera autoindustrije pri Privrednoj komori FBiH, za Klix.ba kaže da se kada je u pitanju utjecaj koronavirusa na evropsku i svjetsku automobilsku scenu, s obzirom na to da je početak pandemije krenuo iz Kine, praktično pokazalo da evropski proizvođači vrlo malo zavise od proizvođača komponenti koji dolaze iz Kine, iako je percepcija javnosti bila dosta drugačija.

“Zaključak je da kineski proizvođači komponenti u proizvodnji automobila u Evropi učestvuju s nekih 10-15 posto. Praktičan dokaz tome je činjenica da se početak širenja koronavirusa u Kini nije značajnije, da ne kažem nikako, odrazio na automobilsku industriju Evrope. Tek po dolasku i širenju pandemije po evropskim zemljama, automobilska industrija je osjetila utjecaj. S obzirom na primijenjene mjere zaštite ljudi tokom pandemije, smanjenje kretanja ljudi i zabrane rada pojedinim djelatnostima, kao posljedica je došlo do smanjene potrošnje, odnosno, kupovine, a samim tim i proizvodnje, što je uzrokovalo postepeno smanjenje proizvodnje komponenti, odnosno postepeno i na kraju potpuno prekidanje lanca dobavljača komponenti za automobilsku industriju. Istina, u početku pandemije, nekih desetak dana utjecaj pandemije se i nije toliko osjetio, jer je većina automobilskih brendova imala ambiciozne planove koje su poprilično teško sustizali te su prve dane pandemije iskoristili da sustignu planove proizvodnje i lagera vozila”, kaže Hodžić.

Nakon toga, nastavlja, a uvođenjem oštrijih mjera zaštite ljudi u većini evropskih zemalja kao i zabrane kretanja i zatvaranja granica, što je uzrokovalo ionako male isporuke dijelova i komponenti još težim, kreće strmoglavi pad prodaje i proizvodnje automobila, ali i automobilskih komponenti da bismo u jednom trenutku u periodu od sedam dana imali zatvorene sve fabrike u Evropi, ali i svijetu i prekinute lance dobavljača.

“Danas, nakon sticanja uslova za ponovno pokretanje proizvodnje u fabrikama širom Evrope, popriličan broj fabrika uz pomoć vlada i različitih fondova je manje-više pokrenuo proizvodnju, ali uz poštivanje predloženih mjera zaštite i u kapacitetima od 40 posto pa do 60 posto optimalnih kapaciteta. O neophodnim mjerama i načinima prevazilaženja i saniranju posljedica koronavirusa, čitamo na dnevnoj bazi u svjetskoj štampi i svaki brend proizvođač se susreće s individualnim problemima te bi odgovor na ovo pitanje bilo nemoguće dati u skraćenom obliku bez detaljnije analize”, kazao je.

Tier1, Tier2 i Tier3

Kada posmatramo pandemiju korona virusa s aspekta bosanskohercegovačkih proizvođača dijelova i komponenti za automobilsku industriju, kaže Hodžić, kompanije se u najvećoj mjeri oslanjaju na lance dobavljača evropskih proizvođača automobila, odnosno lance Tier1, Tier2 i Tier3 dobavljača.

“Iz direktnog razgovora s bh. kompanijama, u prvim danima pandemije se nije previše osjetio utjecaj pandemije, što nije uzrokovalo pad proizvodnje i potražnje dijelova i komponenti da bi jačanjem pandemije broj i količina narudžbi počeli postepeno padati, da bi se na kraju gotovo potpuno obustavile isporuke i nove narudžbe. Kažem, gotovo pa potpuno, jer postoji određeni broj kompanija koje su i tokom pandemije, istina dosta otežano i na samo njima poznate načine, uspjeli održati proizvodnju i isporuku dijelova i komponenti. Zatvaranjem granica, kao i obavezom pridržavanja mjera zaštite uposlenika, proizvodni i transportni procesi su dosta otežani, a na određenim mjestima ih nije bilo moguće nikako ni provoditi”, izjavio je.

Tokom pandemije, kompanije koje nisu mogle održati proizvodnju, svoje uposlenike su upošljavali na drugim poslovima unutar kompanije, interno “prekvalifikovali” za rad na poslovima izrade medicinske i zaštitne opreme, slali na godišnje odmore ili eventualno na plaćene dopuste.

“S obzirom na to da je automobilska industrija dosta specifična i zahtjevna, samo one kompanije koje nisu imale drugih rješenja prekidale su radne odnose sa svojim uposlenicima uz dogovor da će po ponovnom uspostavljanju proizvodnih procesa imati prioritet u ponovnom zaposlenju. Koliko je meni poznato, vrlo mali broj uposlenih u automobilskoj industriji BiH je ostao bez posla prvenstveno zahvaljujći razumijevanju vlasnika i menadžmenta kompanija. Sve vrijeme pandemije, u nekoliko navrata sam naglašavao, koliko god ova situacija bila prijetnja, još više je prilika da se bosanskohercegovačke kompanije bolje i značajnije pozicioniraju kada su u pitanju lanci dobavljača automobilske industrije. Trenutno su lanci dobavljača prekinuti i radi se na formiranju novih, što naše kompanije moraju iskoristiti uvažavajući svoje prednosti, ali i greške iz prethodnog perioda”, smatra on.

Pandemija donijela reset

Dodaje kako naše kompanije dobijaju kako zahtjeve za ponude tako i ponude za određene materijale i usluge s puno više strana već prije.

“Također, mi u Privrednoj komori FBiH dobijamo zahtjeve za upoznavanje i predstavljanje Grupacije automobilske Industrije s više strana, i uz konsultaciju i dogovor s kompanijama radimo na povezivanju i ostvarivanju saradnje između zaintersiranih strana. S obzirom na to da je većina sajamskih aktivnosti u 2020. godini otkazan, a za rijetke koje nisu postoji dosta manji interes, posebno mi je drago da su kompanije iz Bosne i Hercegovine prepoznale šansu i priliku, i ove godine drugu godinu zaredom, šest kompanija iz BiH će se predstaviti na prestižnom sajmu IZB2020 u Wolfsburgu, koji se ove godine održava od 6. do 8. oktobra, a koji svake dvije godine Volkswagen organizuje za svoje dobavljače. Prije dvije godine Bosna i Hercegovina se prvi put predstavila na ovom sajmu s osam kompanija i bila jedna od 34 svjetske zemlje učesnice. Tada je ukupno 838 izlagača predstavilo svoje proizvodne programe posljednjim dostignućima i potencijalima, a ove godine se očekuje oko 900 izlagača”, kaže Hodžić.

Također, pored ovog sajma, među bh. kompanijama vlada zainteresovanost i za izlaganje na prethodno pomjerenom sajmu GACS2020, koji se ove godine održava u Stuttgartu od 10. do 12. novembra. Također i na ovom sajmu se Bosna i Hercegovina prošle godine prvi put predstavila i imala vrlo zapažen nastup te je sajam ocijenjen kao uspješan.

“Moram naglasiti da je Vlada Federacije BiH prije tri godine znatno podržala razvoj ove grane metalske industrije kroz projekt ‘Razvoj automobilske industrije FBiH’ kojem je prethodilo osnivanje Grupacije automobilske Industrije, a koji je bio razlog da se naša automobilska industrija ponovo nađe na evropskim i svjetskim sajmovima i prvi put poslije rata u BiH predstavi Evropi i svijetu. Također, Vlada Federacije BiH je uz saradnju s Privrednom komorom FBiH prošle godine poslala pozivno pismo i tražila termin za razgovor o temi izgradnje nove fabrike Volkswagena u Evropi te predložila lokacije sa svim benefitima koje je spremna ponuditi. Najbolje za naše kompanije bi bilo kada bismo uspjeli barem jednu brend kompaniju ili nekog Tier1 dobavljača pridobiti da svoja postrojenja pravi u BiH, jer na taj način bismo imali jedan integrator koji bi uposlio, ne samo postojeće, nego i nove kompanije koje bi nastale kao rezultat potreba za snabdijevanjem. Najbolji primjer za to je Mađarska koja za opsluživanje četiri brend kompanije upošljava više od 640 domaćih kompanija. Možemo konstatovati da je vrlo težak i iscrpljujući period iza nas, ali i pred nama, te je vrlo bitno naglasiti da je automobilska industrija, kako evropska tako i bosanskohercegovačka, u ponovnom pokretanju. izvršen je svojevrstan ‘reset’ lanaca dobavljača i to trebamo i moramo prepoznati i iskoristiti za što bolje pozicioniranje u budućnosti”, zaključio je Armin Hodžić.