Sve veći pad prihoda u budžetu TK

Pad prihoda u budžetu Tuzlanskog kantona posljedično pandemiji koronavirusa i dalje je nastavljen. Za nepunih mjesec i po dana ostvaren je gubitak prihoda u iznosu od 17 miliona konvertibilnih maraka, uključen je ekonomski alarm, a struka upozorava da će kritični biti maj i dio juna ove godine. Da pandemija koronavirusa nanosi štetu privrednicima Tuzlanskog kantona ilustrovano je i kroz pad prihoda u kantonalnom budžetu. Za manje od mjesec i po dana gubici su ostvareni u iznosu od 17 miliona konvertibilnih maraka, s tim da su oni u posljednjih deset dana marta iznosili nepuna četiri miliona KM, dok su u aprilu zabilježeni u iznosu od 13.247.000 maraka.

Pozitivan finansijski rezultat u 2019.

Tuzlanski kanton je u protekloj godini ostvario pozitivan finansijski rezultat – godišnji suficit u iznosu od 23.499.692,48 KM, čime je akumulirani deficit smanjen na 1.796.469,76 KM. Ovo je navedeno u izvještaju o izvršenju budžeta Tuzlanskog kantona za period od 1. januara do 31. decembra 2019. godine i izvještaj o korištenju sredstava tekuće rezerve za isti period, koje je usvojila Kantonalna vlada.

Prema ovim dokumentima, prihodi, primici i finasiranje u protekloj godini su ostvareni u iznosu od 378.904.509 KM, dok su rashodi i izdaci ostvareni u iznosu od 355.404.816 KM.

Ostvareni suficit iskorišten je kako bi se značajnim dijelom pokrio akumulirani deficit Tuzlanskog kantona, a koji nakon protekle fiskalne godine smanjen na 1.796.469,76 KM.

Međutim i pored dobrog rezultata kojim je okončana 2019. godina, te pozitivna prva dva i po mjeseca 2020., ova godina će biti teška u ekonomskom smislu jer se već bilježi značajan pad prihoda, što je uzrokovano pandemijom koronavirusa. Ilustracije radi, u drugoj polovini mjeseca marta i mjesecu aprilu 2020. godine prikupljeno je manje za 17 miliona KM prihoda nego u istom periodu prošle godine.

“Pozitivni pokazatelji su nas ohrabrili da izađemo s optimističnim prijedlogom budžeta za 2020. godinu koji je usvojen u decembru 2019. Kroz januar, februar i dio marta pokazalo se da smo na dobrom putu da 2020. bude godina potpunog oporavka budžeta od svih zatečenih obaveza koje smo imali u prošloj godini. Ali, dogodila nam se situacija pandemije koornavirusa i proglašenja stanja prirodne nesreće gdje je usporilo našu i ekonomiju na globalnom nivou. Od 22. marta pa na ovamo imamo konstantan pad prihoda”, kazao je ministar finansija TK Suad Mustajbašić.

Kako je naveo, u mjesecu maju je nastavljen negativan trend pada prihoda koji zahtjeva adekvatnu reakciju.

“Svi koji smo u Vladi TK skupa sa korisnicima budžeta, moramo biti strpljivi u narednom periodu, obazrivi i disciplinovani prilikom trošenja budžetskih sredstava, a kako bi mogli ovu godinu izvesti do kraja na način da ne kasnimo mnogo sa isplatama. Moramo biti obazirivi i kako bismo mogli implementirati program Vlade koji se tiče saniranja ekonomskih posljedica koje je prouzrokovala pandemija i pomoći uposlenike i privredne subjekte u realnom sektoru”, naglasio je Mustajbašić.

Problematični mjeseci

Ekonomski analitičar Admir Čavalić u razgovoru za Klix.ba kaže da pad prihoda od 17 miliona KM, odnosno skoro četiri posto od ukupno planiranog za ovu godinu, predstavlja alarm upozorenja u vezi stabilnosti budžeta TK, odnosno još konkretnije mogućnosti da se preuzete obaveze izvršavaju na vrijeme.

“Pad u martu je iznosio skoro četiri miliona KM i to se prije svega odnosilo na pad prihoda po osnovu direktnih poreza. Međutim, u aprilu je očekivano došlo do zaustavljanja potrošnje, što je uslovilo opšti pad prihoda po osnovu indirektnih poreza. Maj i donekle juni mjesec će svakako biti problematični, tako da se neke bolje prilike traže u drugoj polovini godine. Ključno pitanje kako će privreda TK podnijeti ove šokove i koliko će kompanija ‘preživjeti’ do kraja godine”, kaže nam Čavalić.

Kako ističe, Bosna i Hercegovina ulazi u recesiju ove godine, s padom GDP-a od nekih 3,9 do 9,5 posto, shodno prognozama izvještaja “Covid-19, ekonomske posljedice za BiH, mjere i rješenja”.

“Neminovno je da ćemo imati na desetine hiljada nezaposlenih i pad budžetskih prihoda na svim nivoima (već sada od nekih 20 do 35 posto). Moram dodati da se aktuelni budžet planirao pri veoma optimističnim prognozama, koje su se istina ostvarile u prva dva mjeseca ove godine. Pandemija je sve poremetila, tako da su rebalansi nužnost. Moguće više njih do kraja godine shodno očekivanjima sredstava po osnovu MMF kredita, zatim daljeg pada prihoda, potencijalno značajnijih ušteda…”, ističe Čavalić govoreći o stanju u Tuzlanskom kantonu.

Prema njegovim riječima, upravo je u ovom trenutku tekuća neizvjesnost najveći problem pri bilo kojem planiranju, kako budžeta, tako i ponašanja privrednih subjekata.

“Sve opcije su otvorene – nastavak pandemije, drugi, treći val, pronalazak vakcine… Ono što je možda najviše potrebno i realno je da se čim prije ekonomski odnosi normalizuju i to naročito na području TK koji je industrijski, izvozni kanton. To znači da nije specifično izložen krizi poput kantona koji imaju visoko učešće turizma i uslužnih djelatnosti u svom GDP-u. Potrebno je naučiti živjeti, odnosno još važnije privređivati uz prisustvo virusa, a za to nam je potrebna izuzetna industrijska zaštita – radnika, privrednika, preduzeća i potrošača. Nemamo više vremena za čekanje jer će u potencijalu, shodno brojnim analizama, već sada više ljudi umrijeti zbog ekonomskih posljedica COVID-19, nego li od samog virusa”, nastavlja naš sagovornik.

Put oporavka

Na putu oporavka, posmatrano na nivou kantona, Čavalić ukazuje na to da je potrebno kroz stabilizacijske i garantne fondove pratiti federalne aktivnosti, u smislu da se nadopunjuju.

“Pri formiranju garantnih fondova, kantoni imaju priliku da uključe više banaka i tako ostvare bolji efekat na privredu, naročito SME. Ciljana baza podrške mora biti što šira, dakle uključiti i one privredne subjekte koji su indirektno blokirani. Kantoni treba da kroz grant sredstva podrške unaprijede parametre industrijske zaštite i čim prije, u suradnji s višim nivoima, otvore vlastite ekonomije. Navedeno naročito vrijedi u uslovima kada jedan kanton bilježi bolje epidemiološke rezultate, poput TK koji će uskoro gotovo mjesec dana biti bez evidentirane zaražene osobe. Federalni nivo ne bi trebao blokirati ovakve inicijative, što je već jednom nepravedno uradio spram TK, već bi trebao iskoristiti specifičnu decentralizovanu strukturu Federacije BiH, u smislu da eksperimentiše sa otvaranjem ekonomije po kantonima”, potcrtava Čavalić.

Kada je riječ o mjeri koja treba ubuduće konkretno pomoći lokalnim privredama ovaj ekonomski analitičar smatra da kantoni, u suradnji s općinama i gradovima, trebaju težiti racionalizaciji vlastitih propisa u vezi poslovanja, kao i ukidanju parafiskalnih nameta.