Javni dug zapadnog Balkana porast će na 57 posto BDP-a

Svjetska banka objavila je novu seriju Bilješki o uticaju pandemije COVID-19 na fiskalnu politiku te finansijski, vanjski i privatni sektor na zapadnom Balkanu. Time su kompletirani posljednji Redovni ekonomski izvještaj za zapadni Balkan i prateće Bilješke za zemlje , objavljeni 29. aprila i 29. maja, koji daju projekcije makroekonomskih uticaja pandemije na zapadni Balkan.

Kada je riječ o fiskalnoj politici, u novim Bilješkama se konstatira da sve države zapadnog Balkana bilježe veće dugove nego prije posljednje svjetske finansijskekrize, “a njihove premije rizika više su nego u uporedivim zemljama“.

“Ako uporedimo porast duga između krize iz 2008. i 2019, vidjet ćemo da su Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo zabilježili umjereno povećanje između 13 i 17 posto bruto društvenog proizvoda, Sjeverna Makedonija i Srbija rast veći od 25 procenata BDP-a, a Crna Gora skok javnog duga od blizu 50 posto BDP-a“, navodi se u Bilješkama, uz procjenu da će javni dug regije u 2020. porasti sa prošlogodišnjih prosječnih 50,4 posto na 57 procenata BDP-a. Prema projekcijama Svjetske banke, najviše će, za 11 posto BDP-a, porasti javni dug  Srbije, što, kako se pojašnjava, odgovara obimu paketa podrške za ublažavanje uticaja COVID-19.

U kontekstu uticaja pandemije na finansijski sektor, u Bilješkama se kao glavni rizik potencira to da “poremećaji novčanog toka u pogođenim firmama i promjena potražnje javnosti za gotovinom mogu postrožiti uslove finansiranja i likvidnosti za banke te u konačnici uticati na zajmove za privatni sektor“.

“Povećana potražnja za deviznim instrumentima bi naročito mogla dovesti do ozbiljnog pada likvidnosti.

Pogoršani ekonomski izgledi bi mogli povećati nivo nenaplativih kredita i odvratiti banke i nebankarske institucije od davanja zajmova realnom sektoru. Kreditni rizici se usložnjavaju kad zadužene firme i domaćinstva nemaju novca za otplatu duga i ne mogu osigurati finansiranje da premoste gubitak prihoda.

Prethodno navedeni rizici oslabit će zaradu i profitabilnost finansijskog sektora, naročito ako uslovi stresa potraju“, upozorava se u Bilješkama.

U dijelu Bilješki posvećenom vanjskom sektoru, prognozira se da će u 2020. javni dug  zemalja zapadnog Balkana u porsjeku porasti za 4,7 posto BDP-a. Najveće povećanje se očekuje u Srbiji (5,8 posto) i Crnoj Gori (oko 5,1 posto), dok se za ostatak regije prognozira rast između 3,6 i 4,9 posto BDP-a.

Radi minimiziranja uticaja na vanjsku trgovinu, zemljama regije sugerira se ukidanje carina na ključne medicinske i sanitarne proizvode, uz pojednostavljenje procesa dobivanja dozvola za medicinske proizvode i razmatranje slobodne trgovine uslugama vezanim za zdravstvo, smanjenje uvoznih i izvoznih dažbina, naročito carina na prehrambene i ostale nužne proizvode, usvajanje mjera za olakšanje sigurne prekogranične trgovine i davanje prioriteta na riziku zasnovanoj obradi hitnih pošiljki pomoći.

Pad potražnje u Bilješkama se prepoznaje kao najozbiljniji izazov za privatni sektor u BiH.

“Kada je od ispitanika zatraženo da navedu najviše tri glavna problema, 71,2 posto se opredijelilo za smanjenu potražnju, još 10,4 procenta navelo je kontrakciju izvoza, a 27,5 procenata se požalilo na nemogućnost naplate potraživanja od drugih preduzeća u lancu vrijednosti“, precizira se u Bilješkama, uz opću preporuku kreatorima politika u regiji da  ponude finansijsku i savjetodavnu podršku privrednicima kako bi im omogućili prilagođavanje novim poslovnim modelima.

“U ovom smislu, pristup izvorima finansiranja ne bi trebalo da se odnosi samo na prevazilaženje problema sa likvidnošću, već i na obezbjeđivanje dovoljnih iznosasredstava za ulaganje u potencijalno rizično usvajanje novih tehnologija i inovacije. Neizvjesnost koju donosi kriza izazvana COVID-19 može otežati pristup kreditima uprivatnom sektoru. Među mogućim odgovorima na ovaj problem su kreditne garancije i prošireni programi kreditnog faktoringa. Podršku tim mjerama mogu pružiti savjetodavne usluge za unapređenje poslovanja i pomoć za uvođenje inovacija i razvoj preduzetništva, koje mogu usmjeriti preduzeća prema novim poslovnim modelima i tehnologijama tako što će im omogućiti pristup konsultantima, iskustvu i stručnim znanjima“, zaključuje se u Bilješkama.