Slijedi nam najdublja recesija od Drugog svjetskog rata

Pandemija koronavirusa i mjere koje su donosene s ciljem njenog suzbijanja doveli su do ozbiljnog pada globalne ekonomije. Prema prognozama Svjetske banke ove godine će doći do pada globalnog rasta za 5,2 posto. Ovakav pad bi predstavljao najdublju recesiju još od Drugog svjetskog rata pri čemu bi najveći broj ekonomija doživio najveći pad proizvodnje po glavi stanovnika od 1870. godine, saopštila je Svjetska banka u svom najnovijem izvještaju Globalni ekonomski izgledi.

Očekuje se da, usljed ozbiljnog poremećaja domaće potražnje i ponude, trgovine i finansija, ekonomska aktivnost naprednih ekonomija doživi pad za sedam posto u 2020. godini. Očekuje se da ove godine nova tržišta i ekonomije u razvoju (EMDE) dožive pad za 2,5 posto, što je prvo smanjenje na nivou ove grupe u posljednjih najmanje šezdeset godina. Također se očekuje i pad dohotka po glavi stanovnika za 3,6 posto zbog čega će se milioni ljudi ove godine suočiti sa ekstremnim siromaštvom.

Najteže su pogođene one zemlje u kojima je pandemija bila najteža i koje se u velikoj mjeri oslanjaju na globalnu trgovinu, turizam, izvoz roba i vanjsko finansiranje. Mada će se jačina udara razlikovati od regiona do regiona, sva nova tržišta i ekonomije u razvoju imaju ranjivosti koje su pojačane usljed vanjskih šokova. Pored toga, prekidi u pristupu školovanju i primarnoj zdravstvenoj zaštiti vjerovatno će imati dugotrajne efekte na razvoj ljudskog kapitala.

“Ovo je veoma zabrinjavajuće, jer će kriza vjerovatno ostaviti dugotrajne posljedice i dovesti do krupnih globalnih izazova”, kazala je potpredsjednica Svjetske banke za ujednačen rast, finansije i institucije Ceyla Pazarbasioglu i dodala:

“Prva stavka na dnevnom redu je rješavanje hitnih globalnih zdravstvenih i ekonomskih pitanja. Uz to, globalna zajednica se mora ujediniti kako bi se pronašao način za snažniji oporavak, kako bi izbjegli da se još veći broj ljudi suoči sa siromaštvom i nezaposlenošću.”

Prema osnovnoj prognozi, pod pretpostavkom da se pandemija povuče dovoljno da se omogući ukidanje domaćih mjera za ublažavanje do sredine godine u naprednim ekonomijama i nešto kasnije u EMDE, da se globalna prelivanja smanje u drugoj polovini godine, te da poremećaji na finansijskim tržištima ne budu dugotrajni, prognozira se da će se globalni rast vratiti na 4,2 posto u 2021. godini, odnosno na 3,9 posto za napredne ekonomije i 4,6 posto za EMDE.

Međutim izgledi su veoma neizvjesni, a preovlađuju negativni rizici uključujući mogućnost produženog trajanja pandemije, finansijskog preokreta i povlačenja iz globalnih trgovinskih veza.

Negativni scenario bi mogao dovesti do pada globalne ekonomije za čak osam posto ove godine, nakon čega bi uslijedio spori oporavak u 2021. godini, od tek malo iznad jedan posto sa smanjenjem proizvodnje u EMDE za skoro pet posto ove godine.

Prognozira se da će ekonomija SAD-a ove godine doživjeti pad za 6,1 posto, kao odraz poremećaja koji se dovode u vezu sa mjerama za uspostavljanje kontrole nad pandemijom.

Očekuje se pad proizvodnje u euro-području za 9,1 posto u 2020. godini, pošto je aktivnost bila teško pogođena širenjem bolesti. Očekuje se pad ekonomije Japana za 6,1 posto budući da su preventivne mjere usporile ekonomsku aktivnost.